Spasioci su prvo provjerili da li je sidrište stabilno i jesu li konopci i druga oprema za spuštanje sa krova zgrade ispravna pa se kao prva, jedina žena među njima, Alma Đonko, počela spuštati užetom niz zid zgrade sa scenarijem spašavanja unesrećenih iz višekatnice. Nasreću, u pitanju je samo redovna vježba članova Gorske službe spašavanja Stanica Zenica.
Načelnik GSS Stanice Zenica , Semir Šatorović, kaže da ova Stanica ima 45 članova, od čega je 10 certificiranih spasilaca, a među kojima i dva instruktora helikopterskog spašavanja te 15-tak pripravnika spasilaca, dok su ostali prijatelji kluba koji kroz članstvo pomažu ovu volontersku organizaciju. Svakog četvrtka se okupljaju u prostorijama Vatrogasnog doma koje im je na korištenje dala Služba civilne zaštite a svakog zadnjeg vikenda u mjesecu rade i vježbe na terenu, zimi spašavanja u snijegu a ljeti na stijenama. Godišnje, četiri puta u gradu izvedu pokazne vježbe gdje na sugrađane nastoje preventivno djelovati ukazujući na potencijalne opasnosti ali i ohrabriti ih prezentirajući svoje vještine i sposobnosti.
Da bi neko bio spasilca prvo i osnovno je da poznaju sve tehnike prve pomoći, potrebno je da bude alpinista i da poznaje svu opremu koju tokom akcija upotrebljavaju, oni moraju poznavati i biti obučeni za tehnike spašavanja, ali i znati mnogo o vremenskim uvjetima. Akcije spašavanja nemoguće je izvesti bez statičkog užeta, karabinera, kolotura, penjalica, nosila za spašavanje, ali i spasioci moraju biti opremljeni posebnom odjećom, obućom, kacigama, svjetiljkama.
Od njihove spremnosti, ali i neizmjerne humanosti, jer svoj posao obavljaju volonterski, zavisi najvažnija stvar koju imamo - život. Spašavaju život ljudima koji se nađu u bezizlaznim situacijama, u dubokim jamama s povredama, zatrpani lavinama, zaglavljeni u jamama ili pećinama ili u višekatnicama obuhvaćenim požarom.
“Nastojimo u ovim vježbama obuhvatiti sve teško pristupačne višekatnice kako bismo provjerili svoje sposobnosti i uvježbali se za eventualne incidentne situacije” - kaže iskusni spasilac Almir Medanović, koji je u GSS-u od njenog poslijeratnog reaktiviranja.
Dok se nesreća ne desi, ne razmišljamo mnogo o onima koji gotovo svaki dan treniraju da budu spremni za incidentne situacije, ali kada do njih dođe na prvi poziv u pomoć spasioci se odazivaju u maksimalno kratkom roku. Njihov dolazak je najvažniji, oni moraju prvo pronaći unesrećenog, zatim ustanoviti stepen povreda, zbog čega svake sedmice vježbaju prvu pomoć i druge vrste tehnika spašavanja, a potom i osmisliti kako na najbolji i najbrži način pomoći nastradalom.
Akcije spašavanja rezultirale su time da spasioci uvijek dođu u roku od sat vremena, odnosno takozvanog “zlatnog sata” i najčešće uspiju spasiti ljudski život.
Put od Bukovice do planinarskog doma na Liscu za čiji prelazak je u normalnim uvjetima potrebno oko dva sata, zenički spasioci u uvjetima dubokog snijega nedavno prešli za oko sat vremena i 15 minuta, spasivši planinarku u nevolji. Na prvi poziv sami su organizirali prevoz do Bukovice a onda sa punom opremom i nosilima po unesrećenu ženu koju su kroz duboki snijeg donijeli do kola hitne pomoći. To su akcije koje zaslužuju veliko poštovanje.
Predsjednik Upravnog odbora GSS Zenica Munever Aganhodžić ističe teške uvjete rada u smislu slabih izvora finansiranja, jer je oprema koju moraju nabavljati i redovno obnavljati vrlo skupa a često proizilaze i troškovi odlazaka na intervencije. Za svaku intervenciju od Službe civilne zaštite moraju tražiti na korištenje vozilo, a i njegova “škoda” gotovo pa redovno im koristi za odlaske na vježbe pa komotno i na nju mogu nalijepiti logo GSS-a.
Značaj GSS-a posebno se ogleda u vanrednim situacijama i prilikama, kao što je bilo u vrijeme elementarnih nepogoda u maju 2014, kada su dostavljali hranu i lijekove u odsječena područja.
“U GSS sam se uključila zbog ljubavi prema planinarstvu i alpinizmu, ustvari zbog svih ovih vratolomija” , kroz smijeh će Alma Đonko, jedina žena prisutna na ovom treningu GSS-a Zenica, ali dodaje da u Stanici ima još kolegica.
Najmlađi među spasiocima pripravnicma je Nikola Vukojević, koji kaže da se spasiocima priključio zbog humane crte ovog zanimanja, jer svoje vještine vlonterski koriste za pomaganje drugima, ali i zbog dobrog druženja. Iz istih razloga već desetak godina iskusan je spasilac Šefik Mujezinović, koji u sticanju novih znanja pomaže mlađim kolegama.
GSS Stanica Zenica je osnovana 14 aprila 1971 godine i bila je jedna od najboljih stanica na prostoru bivše Jugoslavije, a njihovo glavno odličje bila je hrabrost i spremnost za izvođenje najsloženijih spasilačkih zadataka.Od spašavanja s vrha Lamele, preko Kamenoloma i Mačjih očiju, sve do Klopačkih stijena i Zeničke planinske transverzale , Zenički spasioci su nizali zapažene rezultate i privlačili pažnju javnosti i kolega dugi niz godina. Spašavanje je besplatno, a zenički spasioci stoje na raspolaganju svojim sugrađanima 24 sata dnevno i 365 dana u godini.
Preuzeto iz novina “Naša riječ”
